PRVI PUT ZA RODITELJA-NEGOVATELJA DOPRINOSI ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE: Dačić u Skupštini: Lično oružje neće moći više da se nabavi sa 18 godina
Dodajte Kurir u vaš Google izborPoslanici raspravljaju, između ostalog, o finansiranju političkih aktivnosti, predlogu zakona o roditelju-negovatelju, kao i o tumačenju Zakona o elektronskim medijima, od čega zavisi izbor članova Saveta REM-a.
Vujić: Izmenama Krivičnog zakonika uređuje se oblast koja se tiče višestrukog povrata
Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je da se predloženim izmenama i dopunama Krivičnog zakonika uređuje oblast koja se tiče višestrukog povrata, koja se sada precizira uvođenjem termina specijalnog povrata, kao i oblast oružja i municije, koja se naslanja na predloženi novi Zakon o oružju i municiji.
Vujić je, obrazlažući Predlog zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika, rekao da je osnovni cilj tog zakona dalje unapređenje krivično-pravnog sistema Srbije, jačanje pravne sigurnosti i ispunjavanje međunarodnih obaveza koje je naša država preuzela.
Vujić je naveo da se prva novina tiče preciziranja pravila o višestrukom povratu, odnosno izmena člana 55a Krivičnog zakonika.
"Uvodi se precizniji pristup kroz pojam 'specijalnog povrata', tako da se ovaj režim odnosi na lica koja su ranije dva puta osuđivana za ista ili istovrsna krivična dela, koja su učinjena sa umišljajem. Na ovaj način omogućava se pravilnija i konkretnija individualizacija kazne i jasnije razlikovanje učinilaca koji ponavljaju istu vrstu krivičnog ponašanja od onih koji čine različita krivična dela", rekao je Vujić. Dodao je i da se propisuje da se pod ranijom osudom podrazumeva osuda utvrđena pravosnažnom presudom od strane države.
"Ovo rešenje predstavlja usklađivanje sa obavezama koje proizilaze iz Varšavske konvencije Saveta Evrope, čiji je Srbija potpisnik, i preporukom tela koja su nadležna za praćenje njene primene", rekao je Vujić. Dodao je da se druga izmena odnosi na krivična dela u vezi sa vatrenim oružjem, municijom i eksplozivnim materijalom.
"Postojeći član 348 Krivičnog zakonika se sistematski preuređuje tako što se jasnije razdvajaju radnje nedozvoljenog držanja i nošenja oružja od radnji nedozvoljene proizvodnje, prometa i krijumčarenja. Time se postiže preciznije, preglednije, efikasnije krivično-pravno uređenje ove oblasti i odgovara se i na ono što je život i što su pojave koje su uočene", rekao je Vujić.
Dodao je da se propisuju izdvojena krivična dela koja se odnose na nedozvoljenu proizvodnju vatrenog oružja, municije i eksplozivnog materijala, uključujući i 3D štampanje oružja, njegovih delova i municije, kao i ponovno aktiviranje onesposobljenog vatrenog oružja.
"Predlogom zakona obuhvaćeno je i posedovanje 3D nacrta za proizvodnju vatrenog oružja, imajući u vidu savremene oblike zloupotreba i potrebu da krivično zakonodavstvo prati tehnološki razvoj. Pored toga, kao posebno krivično delo, uređuje se nedozvoljen promet i krijumčarenje vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materijala. Ovim rešenjem obuhvata se: neovlašćeni uvoz, izvoz, prodaja, isporuka, premeštanje i prenos oružja i municije kako na teritoriju Republike Srbije, tako i preko njene teritorije", rekao je Vujić.
Đurđević Stamenkovski: Prvi put za roditelja-negovatelja - doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski izjavila je, obrazlažući Predlog zakona o roditelju-negovatelju, da će roditelji negovatelji od 1. oktobra, ukoliko se zakon usvoji, dobijati mesečnu naknadu u iznosu od 65.000 dinara.
"Ovo je zakon za sve majke, za sve očeve, za sve porodice i za svu decu koja su godinama bila nevidljiva za čitav sistem. Jer upravo decenijama unazad, leđa tih roditelja bila su jedina leđa na koja su njihova deca mogli da se oslone. Ovim zakonom želimo da pokažemo i da pošaljemo poruku da će, nakon usvajanja i primene, nadam se od 1. oktobra, moći da isti oslonac pronađu i u svojoj državi", rekla je Đurđević Stamenkovski.
Prema njenim rečima, roditelj koji stekne status roditelja-negovatelja dobiće mesečnu novčanu naknadu u iznosu od 65.000 dinara, ali taj iznos nije fiksni.
"On će se usklađivati svakog 1. marta sa nominalnom stopom rasta prosečne zarade u Srbiji. Naravno, to nije sve, jer suština i duh ovog zakona nije u novčanoj mesečnoj naknadi, suština je u zaštiti, u smanjenju osećaja neizvesnosti i u sigurnosti za same roditelje", istakla je ona. Navodeći da su do sada zakoni o socijalnoj zaštiti i drugi srodni propisi uglavnom tretirali položaj samog deteta, Đurđević Stamenkovski je navela da je ovo prvi zakon koji u institucionalne okvire uvodi same roditelje, daje im prava, položaj i sistemsku zaštitu.
"Po prvi put, Republika Srbija za roditelja-negovatelja uplaćivaće doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje. To znači da godine provedene u nezi više nisu 'godine bez staža'. Po prvi put, država će obezbediti i zdravstveno osiguranje, tako da roditelj koji je čitav svoj život posvetio brizi o detetu više nije nevidljiv ni za zdravstveni ni za penzijski sistem", navala je Đurđević Stamenkovski.
Ona je dodala da se ostvarivanjem ovog prava ne ukida nijedno od postojećih prava, ne umanjuje se pravo na uvećani dodatak za tuđu negu i pomoć koje ostvaruje samo dete. "Na današnji dan uvećani dodatak iznosi 42. 500 dinara. Ne ukidaju se i ne suspenduju niti na bilo koji način ne ograničavaju ni druge usluge u zajednici koje se trudimo da razvijamo kao što su dnevni boravak, lični pratilac, personalni asistent i druge usluge koje lokalne samouprave licenciraju, a koje Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja pomaže posredstvom namenskih transfera", rekla je ministarka.
Đurđević Stamenkovski je ukazala da se ne umanjuje nijedno pravo koje ove porodice imaju i da ovaj zakon ništa ne oduzima, već prvi put dodaje jedno novo pravo koje do sada nije postojalo. "On je jedan od važnih aspekata celog sistema podrške koju usmeravamo ka porodicama. Naš cilj nije da biramo između novčanih prava i usluga, naš cilj je, pre svega, da zaštitimo interese same dece", istakla je ona.
Đurđević Stamenkovski je navela da ovo pravo nije ograničeno samo na roditelje maloletnika, već da zakon prepoznaje i staratelje, ali i druge srodnike kada su roditelji iz različitih okolnosti sprečeni da vrše funkciju, odnosno da steknu status roditelja negovatelja.
"Verujem da je svako od nas, vodeći se najboljom namerom, nastojao da skrene pažnju državi da su roditelji i negovatelji zaslužili ovaj status. Ali mislim da ovaj zakon nikada ne sme biti predmet bilo kakve politizacije, niti ova tema kao takva sme biti predmet političke rasprave. Ovaj zakon donosimo zbog njih, ovo je njihov zakon, ovo je njihova borba i ovo je njihova pobeda", rekla je Đurđević Stamenkovski.
Dačić: Novi zakon na sveobuhvatan način uređuje oblast oružja i municije
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da novi Predlog zakona o oružju i municiji na sistematičan i sveobuhvatan način uređuje oblast oružja i municije u Srbiji.
Dačić je, obrazlažući predlog zakona, naveo da su neke od novina trajno važenje oružnih listova, dizanje starosne granice za nabavljanje oružja za koje je potrebno odobrenje u određenim kategorijama, preciznije i detaljnije uređena pitanja čuvanja, nošenja, prenošenja i rukovanja oružjem, kao i detaljno uređivanje rada civilnog strelišta.
"Rad na nacrtu zakona započeo je 2023. godine, nakon tragičnih događaja koji su se dogodili u Srbiji u maju te godine, kada je Vlada Srbije, u cilju podizanja nivoa bezbednosti građana i njihove imovine, predvidela čitav niz mera, među kojima je bila i izmena postojećeg ili izrada novog zakona o oružju i municiji, kako bi se sistemskim pristupom pooštrili uslovi za držanje i nošenje vatrenog oružja, propisala jasna prava i obaveze pravnih lica i preduzetnika koji obavljaju poslove u vezi sa oružjem", rekao je Dačić.
Istakao je da su predlogom zakona dodatno uređena zaštita dece i maloletnika, rad civilnih strelišta i primenjena stroža kaznena politika u ovoj oblasti. Dačić je naveo da se u odnosu na važeća zakonska rešenja menja sistemska kategorizacija oružja, a u skladu sa relevantnom direktivom Evropske unije, pri čemu se na predloženi način vatreno oružje detaljnije razvrstava prema svojim karakteristikama na kategorije: oružje koje je zabranjeno uz određene izuzetke, oružje za koje je potrebno odobrenje, za koje nije potrebno odobrenje uz obaveznu prijavu i slobodno oružje.
Kada je u pitanju oružje za koje je potrebno odobrenje, Dačić je naveo da je u odnosu na postojeća rešenja povećana starosna granica za nabavljanje oružja za ličnu bezbednost sa 18 na 21 godinu života, čime se obezbeđuje viši stepen psihofizičke zrelosti i odgovornosti vlasnika oružja. Dodao je da je za vlasnike sportskog i lovačkog oružja zadržana starosna granica od 18 godina, budući da se u ovom slučaju radi o licima koja su posvećena streljačkom sportu.
"Novina je da sada vlasnici oružja mogu oružje držati u mestu prijavljenog boravišta, uz ispunjenje i kontrolu uslova za čuvanje i smeštaj oružja. Predlogom zakona u odnosu na važeći zakon uvodi se ograničenje u pogledu nabavljanja i držanja municije za oružje za ličnu bezbednost, vlasnik oružja za ličnu bezbednost može držati najviše 100 komada municije za oružje za ličnu bezbednost", rekao je Dačić.
Istakao je da je jedna od značajnih novina da se za lovačko oružje može nabaviti moderator zvuka, što do sada nije bio slučaj, čime se izašlo u susret lovačkim udruženjima, uvažavajući savremene trendove u ovoj oblasti.
"U slučaju smrti vlasnika, teret brige o oružju posle smrti vlasnika je prebačen na MUP i produžen je rok za regulisanje statusa oružja sa 6 meseci na godinu dana od dana nasleđivanja", rekao je Dačić.
Dodao je da su jedna od novina i odredbe koje detaljno uređuju rad i korišćenje civilnih strelišta, kao i mere bezbednosti na njima, a naročito korišćenje civilnog strelišta od strane maloletnih lica, dok se istovremeno zabranjuje obuka po modelu vojno-taktičke obuke na civilnim strelištima.
Jovanov: Predstavke Ustavnom sudu moći će da se podnose i elektronskim putem
Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Milenko Jovanov izjavio je da se izmenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu omogućava da se predstavke mogu podnositi i elektronskim putem. Jovanov je u Skupštini Srbije, obrazlažući kao predlagač predložene izmene zakona, rekao da one imaju za cilj unapređenje prava na pristup Ustavnom sudu.
"Omogućava se da se Ustavnom sudu, pored neposrednog dostavljanja predstavki, predstavke dostavljaju i mogu se podnositi elektronskim putem na propisanom obrascu. Taj obrazac, odnosno prijem i evidentiranje tog podneska i sve ostalo biće definisano poslovnikom o radu Ustavnog suda", rekao je Jovanov. Prema njegovim rečima, Ustavni sud će imati obavezu u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona da uskladi svoj Poslovnik sa ovim zakonom.
"Ovim se u potpunosti unapređuje pravo na pristup sudu, omogućava se i ljudima koji ne mogu fizički da predaju svoje pismeno Ustavnom sudu da to urade elektronskim putem i, sa druge strane, time se pojačava važan segment, a to je pravo na pravično suđenje koje je garantovano članom 32. Ustava Republike Srbije i članom 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda", naveo je on.
Kako je dodao, izlazi se u susret građanima da mogu lakše da se obrate Ustavnom sudu i podnesu svoje zahteve. "Ovo će značiti, u svakom slučaju, i veći posao za Ustavni sud, ali oni će to sad već Poslovnikom urediti kako će obrađivati te akte koji budu dostavljani", rekao je Jovanov.
Objedinjena načelna rasprava o svih 18 tačaka dnevnog reda
Poslanici Skupštine Srbije počeli su objedinjenu načelnu raspravu o svih 18 tačaka dnevnog reda Osmog vanrednog zasedanja. Za ovaj predlog glasala su 132 poslanika od 149 prisutnih.
Na početku sednice Skupština je konstatovala ostavku narodne poslanice Jelene Jerinić.
"Narodna skupština, na predlog Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja Narodne skupštine, konstatuje da je prestao mandat pre isteka vremena na koje je izabrana narodnoj poslanici prof. dr Jeleni Jerinić danom podnošenja ostavke", rekla je predsednica parlamenta Ana Brnabić.
Na dnevnom redu vanredne sednice je 18 tačaka, među kojima su izmene i dopune Zakona o finansiranju političkih aktivnosti i Predlog zakona o roditelju-negovatelju. Na predloženom dnevnom redu je i Predlog autentičnog tumačenja odredbe člana 231a, stav 12. tačka 2 Zakona o vazdušnom saobraćaju, kao i Predlog autentičnog tumačenja odredbe člana 18 tačka 4 Zakona o elektronskim medijima.
Pred poslanicima su i Predlog zakona o oružju i municiji, izmene i dopune Krivičnog zakonika, Predlog zakona o izmenama Zakona o sprečavanju dopinga u sportu, kao i Predlog zakona o pravnom položaju međunarodnih sportskih saveza.
Na predloženom dnevnom redu su i Predlog zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine i Predlog zakona o dopunama Zakona o Ustavnom sudu.
Počela sednica Skupštine Srbije
Poslanici Skupštine Srbije počeli su nešto posle 10 časova Osmo vanredno zasedanje, a na predloženom dnevnom redu je 18 tačaka, među kojima su izmene i dopune Zakona o finansiranju političkih aktivnosti i Predlog zakona o roditelju-negovatelju.
Sednicom predsedava predsednica Skupštine Ana Brnabić, a prisustvuje 149 narodnih poslanika.
Na predloženom dnevnom redu je i Predlog autentičnog tumačenja odredbe člana 231a, stav 12. tačka 2 Zakona o vazdušnom saobraćaju, kao i Predlog autentičnog tumačenja odredbe člana 18 tačka 4 Zakona o elektronskim medijima.
Pred poslanicima su i Predlog zakona o oružju i municiji, izmene i dopune Krivičnog zakonika, Predlog zakona o izmenama Zakona o sprečavanju dopinga u sportu, kao i Predlog zakona o pravnom položaju međunarodnih sportskih saveza.
Elvira Kovač: Politička volja postoji, cilj je da ove nedelje dobijemo Savet REM-a
Autentično tumačenje Zakona o elektronskim medijima treba da deblokira izbor Saveta REM-a, dok izmene Zakona o finansiranju političkih aktivnosti donose nove mere za primenu preporuka ODIHR-a i veću zastupljenost žena na izbornim listama, rekla je za RTS potpredsednica Skupštine Srbije i predsednica skupštinskog odbora za evropske integracije Srbije Elvira Kovač.
Osmo vanredno zasedanje Narodne skupštine počelo je danas, a na predloženom dnevnom redu je 18 tačaka, među kojima su izmene i dopune Zakona o finansiranju političkih aktivnosti i Predlog zakona o roditelju-negovatelju.
Na dnevnom redu je i Predlog autentičnog tumačenja odredbe člana 231a, stav 12. tačka 2, Zakona o vazdušnom saobraćaju, kao i Predlog autentičnog tumačenja odredbe člana 18 tačka 4, Zakona o elektronskim medijima.
Pred poslanicima su i Predlog zakona o oružju i municiji, izmene i dopune Krivičnog zakonika, Predlog zakona o izmenama Zakona o sprečavanju dopinga u sportu, kao i Predlog zakona o pravnom položaju međunarodnih sportskih saveza.
Na dnevnom redu je i Predlog zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, kao i Predlog zakona o dopunama Zakona o Ustavnom sudu, saopšteno je iz Skupštine Srbije.
Pred poslanicima će biti i Predlog zakona o potvrđivanju Dopunskog protokola uz Konvenciju o ugovoru za međunarodni prevoz robe drumom (CMR) o elektronskom tovarnom listu i Predlog zakona o potvrđivanju Opcionog protokola uz Konvenciju o pravima deteta o postupku za pritužbe.
Na predloženom dnevnom redu su Predlog odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u Stručnoj službi Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, Lista kandidata za izbor predsednika Saveta Regulatornog tela za elektronske komunikacije i poštanske usluge, Lista kandidata za izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske komunikacije i poštanske usluge, Predlog odluke o izmeni Odluke o imenovanju stalnog sastava Republičke izborne komisije, kao i dva predloga odluka o izmeni Odluke o izboru članova i zamenika članova odbora Narodne skupštine Srbije.
Kurir.rs/RTS